ПМТ/К2 2019 — разлика између измена

Извор: SI Wiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу
м (Nerešeno)
 
(Нису приказане 2 међуизмене 2 корисника)
Ред 2: Ред 2:
{{нерешено}}
{{нерешено}}


== Питање 1 ==
== Pitanje 1 ==
<div class="abc-list">
<div class="abc-list">
# '''(3п)''' Које особине има идеалан систем за пренос? Описати идеални систем за пренос у временском и спектралном домену.
# '''(3p)''' Koje osobine ima idealan sistem za prenos? Opisati idealni sistem za prenos u vremenskom i spektralnom domenu.
# '''(2п)''' Одредити минималан проток сигнала добијеног применом временског мултиплексирања <math>N = 12</math> сигнала и ИКМ, ако је максимална учестаност у спектру сваког од сигнала <math>f_m = 10kHz</math>, а примењена је равномерна квантизација са <math>q = 512</math> нивоа.
# '''(2p)''' Odrediti minimalan protok signala dobijenog primenom vremenskog multipleksiranja <math>N = 12</math> signala i IKM, ako je maksimalna učestanost u spektru svakog od signala <math>f_m = 10kHz</math>, a primenjena je ravnomerna kvantizacija sa <math>q = 512</math> nivoa.
</div>
</div>


== Питање 2 ==
== Pitanje 2 ==
<div class="abc-list">
<div class="abc-list">
# '''(2п)''' Нацртати двострани и једнострани амплитудски спектар сигнала <math>x(t)=U_1 \cos(2\pi f_1 t)</math>, <math>U_1=6V</math>, <math>f_1=400Hz</math>. Нацртати спектар снаге сигнала <math>x(t)</math>.
# '''(2p)''' Nacrtati dvostrani i jednostrani amplitudski spektar signala <math>x(t)=U_1 \cos(2\pi f_1 t)</math>, <math>U_1=6V</math>, <math>f_1=400Hz</math>. Nacrtati spektar snage signala <math>x(t)</math>.
# '''(3п)''' Сигнал <math>y(t)</math> добијен је идеалним одабирањем сигнала <math>x(t)</math>, при чему је учестаност одабирања једнака <math>f_1=1000Hz</math>. Нацртати амплитудски спектар сигнала <math>y(t)</math> у опсегу од 0Hz до 3000Hz. Детаљно објаснити на који начин се на основу дискретизованог сигнала <math>y(t)</math> може извршити реконструкција сигнала <math>x(t)</math>.
# '''(3p)''' Signal <math>y(t)</math> dobijen je idealnim odabiranjem signala <math>x(t)</math>, pri čemu je učestanost odabiranja jednaka <math>f_1=1000Hz</math>. Nacrtati amplitudski spektar signala <math>y(t)</math> u opsegu od 0Hz do 3000Hz. Detaljno objasniti na koji način se na osnovu diskretizovanog signala <math>y(t)</math> može izvršiti rekonstrukcija signala <math>x(t)</math>.
</div>
</div>


== Задатак 1 ==
== Zadatak 1 ==
Дат је сигнал <math>x(t)</math> кога чини периодична униполарна поворка правоугаоних импулса периоде <math>T=0.5ms</math>, времена трајања импулса <math>r=0.1ms</math> и амплитуде <math>E=1V</math>. Време почетка импулса је <math>t_0 = -\tau/2</math>. Познато да је двострани спектар поворке правоугаоних импулса описан изразом
Dat je signal <math>x(t)</math> koga čini periodična unipolarna povorka pravougaonih impulsa periode <math>T=0.5ms</math>, vremena trajanja impulsa <math>\tau=0.1ms</math> i amplitude <math>E=1V</math>. Vreme početka impulsa je <math>t_0 = -\tau/2</math>. Poznato da je dvostrani spektar povorke pravougaonih impulsa opisan izrazom


<math>X_n = \frac{E\tau}{T}\frac{\sin(\pi n\tau / T)}{(\pi n\tau / T)}.</math>
<div class="center"><math>X_n = \frac{E\tau}{T}\frac{\sin(\pi n\tau / T)}{(\pi n\tau / T)}.</math></div>
<div class="abc-list">
<div class="abc-list">
# '''(3п)''' Нацртати облик амплитудског спектра сигнала <math>x(t)</math> у опсегу учестаности до 10kHz. Колико се спектралних компоненти налази у опсегу од 3.4kHz до 8.9kHz (навести учестаност сваке компоненте)? Написати израз за укупну снагу компонената које се налазе у овом опсегу.
# '''(3p)''' Nacrtati oblik amplitudskog spektra signala <math>x(t)</math> u opsegu učestanosti do 10kHz. Koliko se spektralnih komponenti nalazi u opsegu od 3.4kHz do 8.9kHz (navesti učestanost svake komponente)? Napisati izraz za ukupnu snagu komponenata koje se nalaze u ovom opsegu.
# '''(2п)''' Одредити средњу снагу сигнала <math>x(t)</math>, као и средњу снагу сигнала <math>y(t)</math> који се добија пропуштањем <math>x(t)</math> кроз филтар пропусних ниских учестаности (NF), чија је амплитудска карактеристика описана са
# '''(2p)''' Odrediti srednju snagu signala <math>x(t)</math>, kao i srednju snagu signala <math>y(t)</math> koji se dobija propuštanjem <math>x(t)</math> kroz filtar propusnih niskih učestanosti (NF), čija je amplitudska karakteristika opisana sa
#: <math>\left|H_{NF}(jf)\right| = \left\{\begin{array}{ll}
<div class="center"><math>\left|H_{NF}(jf)\right| = \left\{\begin{array}{ll}
     1, & f_z \leq 3800 Hz, \\
     1, & f_z \leq 3800 Hz, \\
     0, & ostalo.
     0, & ostalo.
\end{array}
\end{array}
\right.
\right.
</math>
</math></div>
</div>
</div>


== Задатак 2 ==
=== Rešenja ===
Сигнал <math>p(t)</math> чија максимална учестаност у спектру износи 20kHz преноси се поступком импулсне кодне модулације (ИКМ). Сигнал <math>p(t)</math> се одабире учестаношћу која је 10% већа од минималне учестаности, одређене теоремом одабирања. Расподела амплитуда одбирака сигнала је униформна у интервалу <math>[-4V, +4V]</math>. Квантизација одбирака сигнала је униформна са <math>q=16</math> квантизационих нивоа. Кодирање сигнала врши се простим бинарним кодом почевши од најниже квантизационе вредности.
==== a) ====
<math>|X_0| = 0.2</math>
 
<math>|X_1| = |X_{-1}| = 0.187</math>
 
<math>|X_2| = |X_{-2}| = 0.151</math>
 
<math>|X_3| = |X_{-3}| = 0.1</math>
 
<math>|X_4| = |X_{-4}| = 0.046</math>
 
<math>|X_5| = |X_{-5}| = 0</math>
 
 
U opsegu od 3.4kHz do 8.9kHz se nalaze:
 
<math>|X_2|, f_2 = 4000Hz</math>
 
<math>|X_3|, f_3 = 6000Hz</math>
 
<math>|X_4|, f_4 = 8000Hz</math>
 
<math>P_{3.2-8.9} = 2\sum_{n=2}^{4}|X_n|^2</math>
 
==== b) ====
 
<math>P_{srx} = 1/T\int_0^Tx^2(t)dt = U^2\frac{\tau}{T} = 0.2W</math>
 
<math>P_{sry} = |X_0|^2 + 2|X_1|^2 </math>
 
== Zadatak 2 ==
Signal <math>p(t)</math> čija maksimalna učestanost u spektru iznosi 20kHz prenosi se postupkom impulsne kodne modulacije (IKM). Signal <math>p(t)</math> se odabire učestanošću koja je 10% veća od minimalne učestanosti, određene teoremom odabiranja. Raspodela amplituda odbiraka signala je uniformna u intervalu <math>[-4V, +4V]</math>. Kvantizacija odbiraka signala je uniformna sa <math>q=16</math> kvantizacionih nivoa. Kodiranje signala vrši se prostim binarnim kodom počevši od najniže kvantizacione vrednosti.
<div class="abc-list">
<div class="abc-list">
# '''(1п)''' Одредити учестаност одабирања сигнала <math>p(t)</math> и проток <math>V_b</math> добијеног ИКМ сигнала.
# '''(1p)''' Odrediti učestanost odabiranja signala <math>p(t)</math> i protok <math>V_b</math> dobijenog IKM signala.
# '''(2п)''' Одредити вредност три најнижа и три највиша квантизациона нивоа, као и одговарајуће кодне речи на излазу кодера.
# '''(2p)''' Odrediti vrednost tri najniža i tri najviša kvantizaciona nivoa, kao i odgovarajuće kodne reči na izlazu kodera.
# '''(1п)''' Израчунати однос сигнал/шум квантизације (у dB).
# '''(1p)''' Izračunati odnos signal/šum kvantizacije (u dB).
# '''(1п)''' Одредити проток <math>V_{b,m}</math> ИКМ сигнала, ако се врши неравномерна квантизација са <math>q_n=32</math>, а учестаност одабирања није промењена.
# '''(1p)''' Odrediti protok <math>V_{b,m}</math> IKM signala, ako se vrši neravnomerna kvantizacija sa <math>q_n=32</math>, a učestanost odabiranja nije promenjena.
</div>
</div>
=== Rešenje ===
==== a) ====
<math>f_{s}=2 \cdot f_{m} \cdot 1.1=44kHz</math>
<math>V_{b}=f_{s} \cdot n=fs \cdot log_{2}q=176kb/s</math>
==== b) ====
<math>U_{min} = D_0 = -4</math>
<math>U_{max} = D_0 = 4</math>
<math>\Delta = \frac{U_{max}-U_{min}}{q} = 0.5V </math>
Kvantizacioni nivoi:
<math>Q_k = D_0 + \frac{\Delta}{2} + k \cdot \Delta </math>
<math>k = 1, ... q-1</math>
<math>Q_0 = D_0 +  \frac{\Delta}{2} = -3.75V </math>, kodna rec: <math>0000</math>
<math>Q_1 = D_0 +  \frac{\Delta}{2} +  1 \cdot \Delta= -3.25V </math>, kodna rec: <math>0001</math>
<math>Q_2 = D_0 +  \frac{\Delta}{2} +  2 \cdot \Delta= -2.75V </math> kodna rec: <math>0010</math>
<math>Q_{15} = D_0 +  \frac{\Delta}{2} +  15 \cdot \Delta= 3.75V </math>, kodna rec: <math>1111</math>
<math>Q_{14} = D_0 +  \frac{\Delta}{2} +  14 \cdot \Delta= 3.25V </math>, kodna rec: <math>1110</math>
<math>Q_{13} = D_0 +  \frac{\Delta}{2} +  13 \cdot \Delta= 2.75V </math>, kodna rec: <math>1101</math>
==== c) ====
<math> snr_q=10\log_{10}(q^2) = 24.08 dB</math>
==== d) ====


[[Категорија:Рокови]]
[[Категорија:Рокови]]
[[Категорија:ПМТ]]
[[Категорија:ПМТ]]

Тренутна верзија на датум 7. фебруар 2023. у 23:20

Овај рок није решен. Помозите SI Wiki тако што ћете га решити.

Pitanje 1

  1. (3p) Koje osobine ima idealan sistem za prenos? Opisati idealni sistem za prenos u vremenskom i spektralnom domenu.
  2. (2p) Odrediti minimalan protok signala dobijenog primenom vremenskog multipleksiranja signala i IKM, ako je maksimalna učestanost u spektru svakog od signala , a primenjena je ravnomerna kvantizacija sa nivoa.

Pitanje 2

  1. (2p) Nacrtati dvostrani i jednostrani amplitudski spektar signala , , . Nacrtati spektar snage signala .
  2. (3p) Signal dobijen je idealnim odabiranjem signala , pri čemu je učestanost odabiranja jednaka . Nacrtati amplitudski spektar signala u opsegu od 0Hz do 3000Hz. Detaljno objasniti na koji način se na osnovu diskretizovanog signala može izvršiti rekonstrukcija signala .

Zadatak 1

Dat je signal koga čini periodična unipolarna povorka pravougaonih impulsa periode , vremena trajanja impulsa i amplitude . Vreme početka impulsa je . Poznato da je dvostrani spektar povorke pravougaonih impulsa opisan izrazom

  1. (3p) Nacrtati oblik amplitudskog spektra signala u opsegu učestanosti do 10kHz. Koliko se spektralnih komponenti nalazi u opsegu od 3.4kHz do 8.9kHz (navesti učestanost svake komponente)? Napisati izraz za ukupnu snagu komponenata koje se nalaze u ovom opsegu.
  2. (2p) Odrediti srednju snagu signala , kao i srednju snagu signala koji se dobija propuštanjem kroz filtar propusnih niskih učestanosti (NF), čija je amplitudska karakteristika opisana sa

Rešenja

a)


U opsegu od 3.4kHz do 8.9kHz se nalaze:

b)

Zadatak 2

Signal čija maksimalna učestanost u spektru iznosi 20kHz prenosi se postupkom impulsne kodne modulacije (IKM). Signal se odabire učestanošću koja je 10% veća od minimalne učestanosti, određene teoremom odabiranja. Raspodela amplituda odbiraka signala je uniformna u intervalu . Kvantizacija odbiraka signala je uniformna sa kvantizacionih nivoa. Kodiranje signala vrši se prostim binarnim kodom počevši od najniže kvantizacione vrednosti.

  1. (1p) Odrediti učestanost odabiranja signala i protok dobijenog IKM signala.
  2. (2p) Odrediti vrednost tri najniža i tri najviša kvantizaciona nivoa, kao i odgovarajuće kodne reči na izlazu kodera.
  3. (1p) Izračunati odnos signal/šum kvantizacije (u dB).
  4. (1p) Odrediti protok IKM signala, ako se vrši neravnomerna kvantizacija sa , a učestanost odabiranja nije promenjena.

Rešenje

a)

b)

Kvantizacioni nivoi:

, kodna rec:

, kodna rec:

kodna rec:

, kodna rec:

, kodna rec:

, kodna rec:

c)

d)