Verovatnoća i statistika/Teorija

Izvor: SI Wiki
Pređi na navigaciju Pređi na pretragu

Teorija sa predavanja može, pored zadataka, doći na kolokvijumima. Ispod je izlistana sažeta teorija, bez dodatnih primera, radi vežbanja za kolokvijum.

Uvod

Osnovni pojmovi

  • Statistički eksperiment:
    • može da se ponovi više puta pod istim uslovima
    • poznati su nam svi mogući ishodi (notacija: )
    • ne znamo unapred šta će se desiti u konkretnom eksperimentu
    • Skup svih ishoda (notacija: ) može biti konačan (bacanje novčića), beskonačan, a ukoliko je beskonačan može biti prebrojiv (bacanje kocke dok ne padne 6) i neprebrojiv (biranje realnog broja iz intervala)
  • Događaj: podskup (notacija: , , ...)
    • Događaj se realizuje u eksperimentu ako se ostvari u jednom od ishoda koji su njegovi elementi.
    • Operacije nad događajima:
      • : A ili B
      • : A i B (notacija za presek se ne koristi)
      • : A, ali ne B
      • , , : suprotan događaj ()

Verovatnoća

  • Aksiome verovatnoće: Verovatnoća je funkcija definisana nad podskupovima nekog skupa ako važi:
    1. , gde su koji su međusobno isključivi i kojih ima konačno ili prebrojivo beskonačno
  • Statističko određivanje verovatnoće: izvodimo eksperiment puta i registrujemo događaj , tako da nam je broj realizacija događaja :
    • relativna frekvencija događaja:
  • Model jednakoverovatnosti ishoda: ako su svi ishodi iz skupa jednakoverovatni a broj članova je , onda se verovatnoća događaja može odrediti kao količnik broja povoljnih i svih ishoda:
  • Geometrijska verovatnoća: za neprebrojiv skup koji može da se predstavi geometrijski kao ograničeni objekat (interval prave, lik u ravni, telo u prostoru) i događaj važi gde je mera tog objekta (dužina, površina, zapremina).
    • Uslov: jednakoverovatni događaji su predstavljeni skupovima iste mere i obrnuto

Osobine verovatnoće

  • Teorema 1.1:
    • Dokaz: kako su i međusobno isključivi, važi , pa iz i trećeg aksioma verovatnoće dobijamo .
  • Teorema 1.2:
    • Dokaz: iz i teoreme 1.1 sledi da je
  • Teorema 1.3:
    • Dokaz:
      • Ako su A i B međusobno isključivi, važi da je , pa važi da je
      • Ako nisu, važi da je , pa iz trećeg aksioma dobijamo
  • Teorema 1.4:
    • Dokaz: , a pošto po drugoj aksiomi onda sledi
  • Teorema 1.5:
    • Dokaz:
      • Ako su međusobno isključivi, tako da dokaz sledi po trećoj aksiomi
      • Ako nisu, po trećoj aksiomi i teoremi 1.3
    • Takođe važi i

Uslovna verovatnoća i nezavisnost događaja

Uslovna verovatnoća

  • Uslovna verovatnoća događaja A pod uslovom da se realizovao događaj B: za
  • Teorema 2.1: Neka je i . Funkcija je verovatnoća.
    • Dokaz:
      1. Za važi . Pošto je i , važi da je . Pošto je , iz teoreme 1.4 sledi da je , odnosno
      2. Ako su međusobno isključivi događaji kojih ima konačno ili prebrojivo mnogo, dobijamo . Pošto su skupovi međusobno isključivi, na osnovu treće aksiome sledi
      • Kako su dokazane sve tri aksiome verovatnoće, dokazano je i da je uslovna verovatnoća, takođe, verovatnoća.

Nezavisnost događaja

  • Nezavisnost događaja: Događaji A i B su statistički nezavisni ako važi .
  • Nezavisnost po parovima: Ako su svaka dva od (za ) nezavisna, onda su ti događaji nezavisni po parovima.
  • Nezavisnost više događaja u celini: Ako za svaki podskup skupa događaja , gde je važi , onda su događaji iz tog skupa međusobno nezavisni.
  • Teorema 2.2: Ako su događaji nezavisni i ako je događaj dobijen od događaja () primenom konačno mnogo skupovnih operacija, onda su i događaji takođe nezavisni.
    • Dokaz: nije dokazivano.
  • Teorema 2.3: Za događaje () važi:
    • Dokaz: za je ovo definicija uslovne verovatnoće, za ostatak se dokazuje indukcijom.
  • Potpun skup hipoteza: Ako su događaji međusobno isključivi i važi onda oni čine potpun skup hipoteza.
  • Totalna verovatnoća:
  • Bajesova formula: Za , važi