PMT/Februar 2021
Pitanje 1
- (2p) Kako se vrše proširenja izvora i koji je njihov značaj?
- (3p) Formulisati prvu Šenonovu teoremu.
Pitanje 2
- (1p) Objasniti šifru transpozicije - kako se konstruiše i kako se može razbiti.
- (2p) Opisati monoalfabetsku i polialfabetsku šifru.
- (2p) U čemu se ogleda sigurnost RSA algoritma. Zašto je iz javnog ključa teško odrediti tajni ključ?
Zadatak 1
Izvršiti Hafmenovo kodovanje izvora informacija bez memorije koji emituje šest simbola sa sledećim verovatnoćama:
| si | s1 | s2 | s3 | s4 | s5 | s6 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| P(si) | 0.1 | 0.05 | 0.2 | 0.15 | 0.35 | 0.15 |
- (2p) Odrediti entropiju izvora a zatim efikasnost i stepen kompresije dobijenog koda.
- (2p) Ako izvor emituje sekvencu simbola s3, s5, s2, s1, s4, i kanal greši pri prenosu drugog bita, odrediti dekodovanu sekvencu.
- (3p) Ako se na izlaz Hafmenovog kodera priključi zaštitni koder sa ponavljanjem pet puta a zatim kanal u kome je verovatnoća greške , odrediti ukupan broj bita koji se šalje kroz kanal za primer iz prethodne tačke. Koliku verovatnoću greške tada registruje korisnik (pravilo odlučivanja u dekoderu izaberite sami, kako god želite)? Kako se menja broj prenetih bita a kako verovatnoća greške ako se umesto ponavljanja pet puta primeni kod sa ponavljanjem devet puta?
Zadatak 2
- (4p) Niz informacionih bita 10010001 kodovati Hemingovim (8,4) kodom. Kao posledica šuma koji deluje u kanalu 2, 3. i 12. bit u poslatoj sekvenci nisu ispravno primljeni. Kakvi zaključci se mogu doneti nakon procesa dekodovanja?
- (4p) Ako se greške u kanalu pojavljuju sa verovatnoćom , izračunati verovatnoću da se na jednoj kodnoj reči pojavi trostruka greška. Kolika je verovatnoća da Hemingov kod (8,4) ne ispravi i ne detektuje grešku?
Kolokvijum 2
Kolokvijum 3
Pitanje 1
- (3p) Izvesti opšti izraz za verovatnoću greške pri odlučivanju, u slučaju prenosa binarnih signala u osnovnom opsegu učestanosti, kada u kanalu deluje aditivni beli Gausov šum (ABGŠ). Na šta se ovaj izraz vodi u slučaju prenosa polarnih impulsa? Objasniti na koji način verovatnoća greške pri odlučivanju zavisi od praga odlučivanja i koja vrednost praga odlučivanja je optimalna?
- (3p) Nacrtati blok šemu sistema i objasniti način rada sistema za prenos signala postupkom QPSK. Nacrtati konstelacioni dijagram QPSK signala. Šta se postiže principom prenosa pomoću nosioca "u kvadraturi“?
Pitanje 2
- (4p) Objasniti šta predstavljaju tehnike višestrukog pristupa. Navesti osnovne vrste tehnike višestrukog pristupa i primere gde se primenjuju.
- (4p) Osnovne karakteristike mobilnih sistema pete generacije, fizički sloj, masivni MIMO, IoT.
Zadatak 1
Binarni signal koji se prenosi obrazovan je od N = 30 nezavisnih signala primenom multipleksa sa vremenskim raspodelom kanala i PCM. Maksimalna učestanost u spektru svakog od signala jednaka je , odabiranje vrši minimalnu učestanost određenom teoremom odabiranja, a ravnomerna kvantizacija se obavlja sa q=2048 nivoa. Signal se prenosi binarnim polarnim NRZ impulsima u osnovnom opsegu učestanosti. Srednja snaga signala na izlazu iz predajnika je , a linija veze unosi slabljenje jednako a = 30dB. Prijemnik je realizovan u obliku integratora sa rasterećenjem. Na ulazu u prijemnik osim korisnog signala postoji i ABGŠ, čija je spektralna gustina srednje snage (SGSS) jednaka .
- (2p) Koliko iznosi protok multipleksnog binamog signala i širina propusnog opsega potreban za prenos, prema kriterijumima prve nule u spektru .
- (2p) Izračunati srednju snagu signala na prijemu i verovatnoću greške po bitu.
- (3p) Pod pretpostavkom da se binarni signal pre prenosa konvertuje u M-arni signal sa M-16 nivoa primenom Grejevog mapiranja, i da je pri prenosu signala verovatnoća greške po simbolu jedne , izračunati koliko iznosi prosečna verovatnoća greške po bitu, kao i širina opsega učestanosti potrebne za prenos signala.
Zadatak 2
Posmatranim sistemom potrebno je preneti signal dobijen vremenskim multipleksiranjem četiri digitalna signala protoka , k=1,...,4 i jednog digitalnog signala protoka . Dobijeni multipleksni signal prenosi se primenom BPSK modulacionog postupka. Srednja snaga signala na izlazu iz predajnika je , a slabljenje linija veze iznosi a= 60dB. Na ulazu u prijemnik osim korisnog signala postoji i ABGŠ čija je SGSS jednaka .
- (3p) Odrediti protok multipleksnog signala koji se prenosi i verovatnoću greške po bitu.
- (3p) Odrediti širinu propusnog opsega koju zauzima BPSK modulisani signal po kriterijumima prve nule u spektru. Odrediti opseg učestnosti u kojem se nalaze značajne spektralne komponente, ako je učestanost nosioca jednaka .
- (3p) Koliko bi iznosila širina opsega potrebna za prenos signala ukoliko se signal prenese QPSK, koliko bi se prenio 64-QAM modulacionim postupkom?