ОС1/Јун 2012 — разлика између измена
(средити 6. и 7. задатак (<math>)) |
м (→Rešenje) ознака: ручно враћање |
||
| (Није приказано 10 међуизмена 5 корисника) | |||
| Ред 14: | Ред 14: | ||
<syntaxhighlight lang="c"> | <syntaxhighlight lang="c"> | ||
int f (int n) { | int f (int n) { | ||
if (n <= 0) return 0; | |||
else return f(n - 1) + 1; | |||
} | } | ||
</syntaxhighlight> | </syntaxhighlight> | ||
| Ред 21: | Ред 21: | ||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
<syntaxhighlight lang="asm"> | <syntaxhighlight lang="asm"> | ||
f: | f: LD R0, #0 ;Registar u kome se nalazi povratna vrednost | ||
LD R1, #n[SP] | |||
CMP R1, R0 | |||
JG else | |||
RTS | |||
else: LD | else: LD R2, #1 | ||
SUB R1, R2 | |||
PUSH R1 | |||
call f ;nakon zavrsetka funkcije f, u R0 se nalazi rezultat | |||
POP R1 | |||
ADD R0, R2 | |||
RTS | |||
</syntaxhighlight> | </syntaxhighlight> | ||
== 3. zadatak == | == 3. zadatak == | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Ukoliko su svi sistemski pozivi izvršeni uspešno, koliko procesa se ukupno kreira kada se nad sledećim programom kreira jedan proces (računajući i taj jedan)? | Ukoliko su svi sistemski pozivi izvršeni uspešno, koliko procesa se ukupno kreira kada se nad sledećim programom kreira jedan proces (računajući i taj jedan)? | ||
<syntaxhighlight lang="c"> | <syntaxhighlight lang="c"> | ||
void main () { | void main() { | ||
for (int i = 0; i < 7; i++) if (fork() > 0) return; | |||
} | } | ||
</syntaxhighlight> | </syntaxhighlight> | ||
| Ред 52: | Ред 52: | ||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
<syntaxhighlight lang=" | <syntaxhighlight lang="pascal"> | ||
shared var x : Integer; | shared var x : Integer; | ||
semA : Semaphore := 0; | |||
semB : Semaphore := 0; | |||
process A | process A | ||
begin | |||
loop | |||
x = ... | |||
signal(semB); | |||
wait(semA); | |||
end | |||
end | |||
end A; | end A; | ||
process B | process B | ||
begin | |||
loop | |||
wait(semB); | |||
y = ... | |||
signal(semA); | |||
end | |||
end | |||
end B; | end B; | ||
</syntaxhighlight> | </syntaxhighlight> | ||
| Ред 78: | Ред 80: | ||
== 5. zadatak == | == 5. zadatak == | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Neki program koristi dve velike strukture podataka naizmenično: najpre za neku | Neki program koristi dve velike strukture podataka naizmenično: najpre za neku složenu obradu koristi samo prvu strukturu, pa onda za neku drugu obradu koristi samo drugu strukturu, pa onda ponovo prvu, pa drugu itd. Ako se ove dve strukture učitavaju dinamički i preklapaju se (kod korišćenja preklopa, overlays), u kom slučaju će izvršavanje tog programa trajati duže, a u kom će koristiti više memorije: kada se koristi samo dinamičko učitavanje, ili kada se koriste preklopi? Kratko obrazložiti. | ||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
| Ред 85: | Ред 87: | ||
== 6. zadatak == | == 6. zadatak == | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Neki sistem primenjuje kontinualnu alokaciju memorije i ''best-fit'' algoritam alokacije, | Neki sistem primenjuje kontinualnu alokaciju memorije i ''best-fit'' algoritam alokacije, pri čemu su segmenti slobodne memorije organizovani u sledeću strukturu podataka: | ||
#sortiranu ulančanu listu, | # sortiranu ulančanu listu, | ||
#balansirano binarno stablo. | # balansirano binarno stablo. | ||
Koliko segmenata treba obići u najgorem slučaju da bi se pronašao odgovarajući slobodan segment prilikom alokacije, ukoliko je slobodnih segmenata ''n''? | |||
Koliko segmenata treba obići u najgorem slučaju da bi se pronašao odgovarajući slobodan segment prilikom alokacije, ukoliko je slobodnih segmenata ''n''? | |||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
# n | # <math>n</math> | ||
# | # <math>log_{2}(n)</math> | ||
== 7. zadatak == | == 7. zadatak == | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Učestanost pogotka u TLB je 90%, a PMT je organizovana u dva nivoa. TLB je 10 puta brža nego operativna memorija. Koliko je efektivan pristup memoriji sporiji | Učestanost pogotka u TLB je 90%, a PMT je organizovana u dva nivoa. TLB je 10 puta brža nego operativna memorija. Koliko je efektivan pristup memoriji sporiji od pristupa fizičkoj memoriji? | ||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
0.9 | <math>0.9 \cdot (0.1 t_{RAM} + t_{RAM}) + 0.1 \cdot (0.1t_{RAM} + 3t_{RAM}) = 1.3t_{RAM}</math> | ||
30% | Odgovor: <math>30\%</math> | ||
== 8. zadatak == | == 8. zadatak == | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Navesti osnovne operacije klase blokovski orijentisanih uređaja sa direktnim pristupom | Navesti osnovne operacije klase blokovski orijentisanih uređaja sa direktnim pristupom. | ||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
| Ред 114: | Ред 115: | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Neki fajl sistem pruža sledeće operacije u svom API za tekstualne fajlove: | Neki fajl sistem pruža sledeće operacije u svom API za tekstualne fajlove: | ||
*< | * <syntaxhighlight lang="c" inline>int size(FHANDLE)</syntaxhighlight> Vraća trenutnu veličinu sadržaja fajla u znakovima. | ||
*< | * <syntaxhighlight lang="c" inline>void append(FHANDLE, int)</syntaxhighlight> Proširuje sadržaj fajla za dati broj znakova na kraju. | ||
*< | * <syntaxhighlight lang="c" inline>void seek(FHANDLE, int)</syntaxhighlight> Postavlja kurzor datog fajla na datu poziciju (redni broj znaka počev od 0). | ||
*< | * <syntaxhighlight lang="c" inline>void write(FHANDLE, char*, int size)</syntaxhighlight> Na poziciju kurzora datog fajla upisuje dati niz znakova zadate dužine, i pomera kurzor iza upisanog niza znakova. | ||
Operacije <code>seek</code> i <code>write</code> rade samo u opsegu trenutne veličine sadržaja fajla (ne pomeraju kurzor i ne upisuju iza kraja sadržaja fajla). Napisati operaciju | Operacije <code>seek</code> i <code>write</code> rade samo u opsegu trenutne veličine sadržaja fajla (ne pomeraju kurzor i ne upisuju iza kraja sadržaja fajla). Napisati operaciju | ||
| Ред 123: | Ред 124: | ||
<code>write(FHANDLE,int position,char*,int size);</code> | <code>write(FHANDLE,int position,char*,int size);</code> | ||
koja na zadatu poziciju upisuje zadati niz znakova date veličine, pri čemu se fajl implicitno najpre | koja na zadatu poziciju upisuje zadati niz znakova date veličine, pri čemu se fajl implicitno najpre proširuje na potrebnu veličinu ukoliko bi zadata pozicija ili zadati upis prekoračio trenutnu veličinu sadržaja fajla. Zanemariti sve moguće greške u ulazu/izlazu. | ||
proširuje na potrebnu veličinu ukoliko bi zadata pozicija ili zadati upis prekoračio trenutnu veličinu | |||
sadržaja fajla. Zanemariti sve moguće greške u ulazu/izlazu | |||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
{{ | <syntaxhighlight lang="c"> | ||
void write(FHANDLE f, int position, char* s, int size){ | |||
int curSize = size(f); | |||
if(position + size > curSize){ | |||
append(f, position + size - curSize); | |||
} | |||
seek(f, position); | |||
write(f, s, size); | |||
} | |||
</syntaxhighlight> | |||
== 10. zadatak == | == 10. zadatak == | ||
=== Postavka === | === Postavka === | ||
Koliko pristupa blokovima na disku treba izvršiti za pristup ''n''-tom logičkom bloku sadržaja fajla | Koliko pristupa blokovima na disku treba izvršiti za pristup ''n''-tom logičkom bloku sadržaja fajla ako je alokacija fajla: | ||
# ulančana lista blokova, pri čemu na prvi blok sadržaja fajla ukazuje polje u FCB, | # ulančana lista blokova, pri čemu na prvi blok sadržaja fajla ukazuje polje u FCB, | ||
# indeksna, pri čemu je indeks fajla uvek u dva nivoa, a na blok sa indeksom prvog nivoa ukazuje polje u FCB? FCB fajla je u memoriji | # indeksna, pri čemu je indeks fajla uvek u dva nivoa, a na blok sa indeksom prvog nivoa ukazuje polje u FCB? FCB fajla je u memoriji | ||
| Ред 138: | Ред 146: | ||
=== Rešenje === | === Rešenje === | ||
# n | # n | ||
# | # 3 | ||
[[Категорија:Рокови]] | [[Категорија:Рокови]] | ||
[[Категорија:ОС1]] | [[Категорија:ОС1]] | ||
Тренутна верзија на датум 26. август 2023. у 17:58
1. zadatak
Postavka
Šta je to sistem sa raspodelom vremena (engl. time-sharing)?
Rešenje
Sistem sa raspodelom vremena je sistem u kome OS dodeljuje procesor nekom procesu na određeno vreme, zatim se procesu preotima procesor, vrši promena konteksta i procesor predaje drugom procesu kome se ponovo ograničava vreme izvršavanja. Na ovaj način procesi dele vreme na procesoru.
2. zadatak
Postavka
Na asembleru nekog zamišljenog RISC procesora sa LOAD/STORE arhitekturom napisati prevod sledeće rekurzivne funkcije:
int f (int n) {
if (n <= 0) return 0;
else return f(n - 1) + 1;
}
Rešenje
f: LD R0, #0 ;Registar u kome se nalazi povratna vrednost
LD R1, #n[SP]
CMP R1, R0
JG else
RTS
else: LD R2, #1
SUB R1, R2
PUSH R1
call f ;nakon zavrsetka funkcije f, u R0 se nalazi rezultat
POP R1
ADD R0, R2
RTS
3. zadatak
Postavka
Ukoliko su svi sistemski pozivi izvršeni uspešno, koliko procesa se ukupno kreira kada se nad sledećim programom kreira jedan proces (računajući i taj jedan)?
void main() {
for (int i = 0; i < 7; i++) if (fork() > 0) return;
}
Rešenje
Pošto samo dete nastavlja dalje, a pravi se 7 dece, ukupno ima 8 procesa.
4. zadatak
Postavka
Korišćenjem standardnih brojačkih semafora napisati kod dva uporedna procesa koji sarađuju na sledeći način. Proces A upisuje jednu vrednost u deljenu promenljivu x, koju proces B potom čita. Tek kada je B pročitao tu vrednost, proces A upisuje novu vrednost u x, koju proces B onda čita, i tako ciklično
Rešenje
shared var x : Integer;
semA : Semaphore := 0;
semB : Semaphore := 0;
process A
begin
loop
x = ...
signal(semB);
wait(semA);
end
end
end A;
process B
begin
loop
wait(semB);
y = ...
signal(semA);
end
end
end B;
5. zadatak
Postavka
Neki program koristi dve velike strukture podataka naizmenično: najpre za neku složenu obradu koristi samo prvu strukturu, pa onda za neku drugu obradu koristi samo drugu strukturu, pa onda ponovo prvu, pa drugu itd. Ako se ove dve strukture učitavaju dinamički i preklapaju se (kod korišćenja preklopa, overlays), u kom slučaju će izvršavanje tog programa trajati duže, a u kom će koristiti više memorije: kada se koristi samo dinamičko učitavanje, ili kada se koriste preklopi? Kratko obrazložiti.
Rešenje
Kod preklopa će izvršavanje trajati duže zbog učitavanja, a dinamičko učitavanje će koristiti više memorije.
6. zadatak
Postavka
Neki sistem primenjuje kontinualnu alokaciju memorije i best-fit algoritam alokacije, pri čemu su segmenti slobodne memorije organizovani u sledeću strukturu podataka:
- sortiranu ulančanu listu,
- balansirano binarno stablo.
Koliko segmenata treba obići u najgorem slučaju da bi se pronašao odgovarajući slobodan segment prilikom alokacije, ukoliko je slobodnih segmenata n?
Rešenje
7. zadatak
Postavka
Učestanost pogotka u TLB je 90%, a PMT je organizovana u dva nivoa. TLB je 10 puta brža nego operativna memorija. Koliko je efektivan pristup memoriji sporiji od pristupa fizičkoj memoriji?
Rešenje
Odgovor:
8. zadatak
Postavka
Navesti osnovne operacije klase blokovski orijentisanih uređaja sa direktnim pristupom.
Rešenje
- Овај задатак није решен. Помозите SI Wiki тако што ћете га решити.
9. zadatak
Postavka
Neki fajl sistem pruža sledeće operacije u svom API za tekstualne fajlove:
int size(FHANDLE)Vraća trenutnu veličinu sadržaja fajla u znakovima.void append(FHANDLE, int)Proširuje sadržaj fajla za dati broj znakova na kraju.void seek(FHANDLE, int)Postavlja kurzor datog fajla na datu poziciju (redni broj znaka počev od 0).void write(FHANDLE, char*, int size)Na poziciju kurzora datog fajla upisuje dati niz znakova zadate dužine, i pomera kurzor iza upisanog niza znakova.
Operacije seek i write rade samo u opsegu trenutne veličine sadržaja fajla (ne pomeraju kurzor i ne upisuju iza kraja sadržaja fajla). Napisati operaciju
write(FHANDLE,int position,char*,int size);
koja na zadatu poziciju upisuje zadati niz znakova date veličine, pri čemu se fajl implicitno najpre proširuje na potrebnu veličinu ukoliko bi zadata pozicija ili zadati upis prekoračio trenutnu veličinu sadržaja fajla. Zanemariti sve moguće greške u ulazu/izlazu.
Rešenje
void write(FHANDLE f, int position, char* s, int size){
int curSize = size(f);
if(position + size > curSize){
append(f, position + size - curSize);
}
seek(f, position);
write(f, s, size);
}
10. zadatak
Postavka
Koliko pristupa blokovima na disku treba izvršiti za pristup n-tom logičkom bloku sadržaja fajla ako je alokacija fajla:
- ulančana lista blokova, pri čemu na prvi blok sadržaja fajla ukazuje polje u FCB,
- indeksna, pri čemu je indeks fajla uvek u dva nivoa, a na blok sa indeksom prvog nivoa ukazuje polje u FCB? FCB fajla je u memoriji
Rešenje
- n
- 3